|
Ko je online
|
Vijesti
|
|
|
|
|
Fridtjof Nansen (1861-1930) |
|
|
|
|
 Norveški istraživač, naučnik, državnik, autor i dobitnik Nobelove nagrade za mir.
Jedan od njegovih osnovnih ciljeva bio je pomoć i izbjeglicama da se snađu im se njihove osnovne potrebe zadovolje. Rješenja su bila ista kao i danas: dobrovoljna repatrijacija, preseljenje ili lokalna integracija.
U mladosti, njegova želja za znanjem podstakla ga je na istraživanje nepoznatih karakteristika Polarnih oblasti. Istraživao je Grenland 1882. i opet 1888. godine. Njegove ekspedicije kroz Arktik od 1893. do 1896. spadaju u najveće istraživačke avanture svih vremena, ali su tako e bile dio pionirskih napora u polju okeanografije. Svojim uvenim brodom "Fram" dosegao je 86°14` sjeverno, u to vrijeme najsjeverniju dosegnutu tačku.Od 1910. do 1914. bio je uključen u različita istraživanja u sjevernom dijelu Atlantskog okeana, Arkti kog okeana i Sibira. Kroz svoj rastu i ugled istraživa a i nauč nika, Nansen je postao vo đa u svojim savremenicima. Uprkos svojoj želji da nastavi sa naučnim istraživanjima, prihvatio je imenovanje kralja Hakona da postane norveški ambasador u Londonu, time se uključuju i u poslove od svjetske važnosti.
Nansen je 1905. učestvovao u pokretu koji je doveo do mirnog razdvajanja Norveške i Švedske i radio je od 1906. do 1908. kao prvi norveški ministar u Velikoj Britaniji.
Tokom 1917. Nansen je predvodio komisiju koja je u SAD dogovarala različite trgovinske sporazume. Kasnije je imenovan za predsjednika norveške delegacije u Ligi Naroda. Ostao je na ovoj funkciji od svoje inauguracije do smrti.
U Ligi, Nansen je bio glas evropske savjesti. Zalagao se za interese malih nacija, manjinskih grupa i za ljudska prava.
Sa ličnim autoritetom koji mu je bio priznat od strane svih lanova Lige, Nansen je postavljen na čelo prvog većeg humanitarnog zadatka Lige nakon prvog svjetskog rata: repatrijacije 450.000 ratnih zarobljenika iz 26 razli itih zemalja, većinom iz jugoistočne Evrope i Sovjetskog Saveza.
Vješto uvezuju i saradnju vlada i volonterskih agencija, Nansen je uspio organizovati povratak ratnih zarobljenika u njihovu domovinu u rekordnom vremenu, izbjegavajuć i tako humanitarnu katastrofu. Mnogi zarobljenici bi umrli od gladi i hladnoće.
Tokom 1921. godine Nansen je imenovan za prvog Visokog komesara za izbjeglice Lige Naroda. Smjesta je poduzeo poštovanja vrijednu trostruku akciju pomoć i stotinama hiljada izbjeglica da prežive, da steknu neku vrstu legalnog statusa i postignu ekonomsku nezavisnost.
Jedan od glavnih Nansenovih ciljeva bio je pomoć i izbjeglicama da se snađu im se njihove osnovne potrebe zadovolje. Rješenja su bila ista kao i danas: dobrovoljna repatrijacija, preseljenje ili lokalna integracija. Da bi se postigao taj cilj, Nansen je uspostavio cijelu organizaciju sa zadatkom kupovine hrane, organizovanja transporta, uklju uju i i brodove te sakupljanje neophodnih nov anih sredstava.
Prvi pravni ugovor usvojen je 1922. godine iratificiran od strane pedeset dvije države. Ovim je stvoren Nansen pasoš i definisana pozicija izbjeglica. Dodatno je proširen na nove grupe raseljenih lica.
Nansen je tako e pozivan da razriješi druge probleme raseljenih lica, šta nije masovno raseljavanje Grka sa Azijskog poluostrva, koje je popraćeno ratom izme u Gr ke i Turske 1922. godine.
Uskoro nakon preuzimanja višestrukih zadataka Visokog komesara za izbjeglice, Nansen je od strane Međunarodnog Crvenog krsta i brojnih vlada zamoljen da pomogne u spašavanju 30 miliona ljudi, žena i djece pogođ enih glađu u regijama Volge i južne Ukrajine, u Sovjetskom Savezu. Uprkos političkim preprekama sakupio je neophodna novčana sredstva i završio svoj zadatak u roku od dvije godine. 1922. dodijeljena mu je Nobelova nagrada za mir.
Kroz svoje aktivnosti kao Visoki komesar za izbjeglice, Nansen je morao posvetiti pažnju buduć em radu za izbjeglice čiji se broj povećavao u svim dijelovima svijeta. Nakon njegove smrti 1930. godine, Liga je u njegovu ast 1931. otvorila Nansenovu Međunarodnu kancelariju za izbjeglice koja je nastavila njegov rad. Kancelariji je 1938. godine dodijeljena Nobelova nagrada za mir. Fridtjof Nansen je bez sumnje postavio standarde budućeg rada sa izbjeglicama i dao primjer koji bi trebali slijediti svi koji su svoj rad posvetili humanitarnih pitanjima.
NANSEN NAGRADA ZA POMOĆ IZBJEGLICAMA
Tokom 1954. godine, prvi Visoki komesar za izbjeglice Ujedinjenih Nacija dr. G. J. van Heuven Goedhart ustanovio je Nansen nagradu za pomoć izbjeglicama (poznata u to vrijeme kao Nansen medalja) kako bi promovisao veći interes i održao u životu humanitarni duh Fridtjofa Nansena (1861-1930), norveškog istraživača i prvog Visokog komesara za izbjeglice Lige naroda 1921. godine.
Fridtjof Nansen je bio naučnik, diplomata, državnik i humanista sa dubokim saosjećanjem za druga ljudska bića. Obdaren nepokolebljivim duhom i izuzetnom fizičkom i moralnom hrabrošću, ušao je u istoriju kao jedinstven pionir u pomoći izbjeglicama na međunarodnom nivou.
Do danas je Komitet Nansenove nagrade za pomo izbjeglicama dodijelio 57 Nansen medalja. Ovim se Komitet želi podsjetiti li nosti i dostignu a Fridtjofa Nansena i ista i dostignuća onih koji su slijedili njegov zadivljujući primjer.
Kao poštovalac Fridtjofa Nansena, Visoki komesar dr. van Heuven Goedhart je vjerovao da će nagrada nazvana po Nansenu i dodijeljena za izuzetne zasluge pomoć i izbjeglicama usmjeriti pažnju na njihovo stanje i dati nov podsticaj za međunarodnu pomoć. Nagrada je ustanovljena 1954. godine i Nansen Komitet je uspostavljen kao odgovorno tijelo za odabir kandidata.
Inauguralna ceremonija dodjele nagrada održana je u septembru 1955. u Savjetodavnom domu Palate naroda, u prisustvu diplomatskog kora, predstavnika vladinih i nevladinih organizacija, štampe i javnosti.
Da bi ohrabrio i pomogao primaoce nagrade u njihovom radu za pomo izbjeglicama, Komitet je 1974. dodao novčanu nagradu, koja se finansira iz posebnog Nansen Fonda. Nagrada danas iznosi 100.000 USD, ide uz glavnu nagradu i namjera joj je da omogući dobitniku da nastave projekte pomoći izbjeglicama koji su napisani u saradnji sa UNHCR-om.
Nagrada se dodjeljuje godišnje. Ceremonija dodjele nagrada se dosada održavala u Palati nacija u Ženevi. Događaju prisustvuju stotine ljudi uključuju i vlasti Švajcarske, diplomatski kor, predstavnike međunarodnih i volonterskih organizacija i štampe.
Od 2001. godine nagrada se dodjeljuje na Svjetski dan posve en izbjeglicama, 20. juna. |
|
Fridtjof Nansen (1861-1930)
Norwegian explorer, scientist, statesman, author, and Nobel peace laureate.
One of the Fridtjof Nansen' objectives was directed at helping refugees to stand on their own feet as soon as their essential needs had been met. The solutions were the same as today: voluntary repatriation, resettlement or local integration. |
|
Detaljnije...
|
|
